Kontinuitet prisutnosti ljudske zajednice na prostoru Stoca seže
16.000 godina u prošlost. Da je zainteresiranost za život na ovom
prostoru bila još od najstarijih vremena, to nam svjedoče mjesta koja ga
okružuju: pećina Badanj - paleolitsko stanište, utvrđeni ilirski grad
Daorson, koji izaziva divljenje svojim kiklopskim zidinama, te poznate
nekropole stećaka na Radimlji,
Boljunima, Rotimlji i Vidoštaku kao i sama tvrđava Starog grada.
Stolački kraj kao ljudsko stanište egzistira u kontinuitetu od
petnaestak hiljada godina.
Razvoj Stoca se kroz historiju prati kroz nekoliko naziva. Najstariji
naziv koji sa sigurnošću možemo zabilježiti je Daorsoi, odnosno
Daorson, ilirski megalitski grad u selu Osanjici povrh Stoca (IV-III
vijek p.n.e.). Slijedi rimski muncipij Dillintum. Naziv Stolac prvi put
je pomenut 1420. (loco dicto Stolaz), . Slijedi osmansko Ilce i IIstolce, potom Vidoska i konačno Stolac.
Grad spomenik. Stolac je bio grad muzej.
Tragovi ljudskih ruku datiraju još prije 15.000 godina što svjedoče
crteži u Badanjskoj pećini. To su opisi detalja lova s jasnim likom
konja (to je doba Ebeolitika). Prvi stanovnici Balkana, Iliri, ostavili
su svoj trag u tvrđavi Doarson,nađeni su ostaci rimske tvrđave Diluntum.
Tu je i velelepna Radimlja sa svojim kamenim spavačima, nekreolozima,
stećcima. Isto tako tu je grob jevrejskog rabina Mosa Danona. To mjesto
je bilo i ostalo jedno od svetišta Jevreja. Spomenici, džamije, trgovi
kao i crkve, biblioteke bili su izgrađeni za vrijeme Turskog vakta.
Kasnije na te građevine nadovezivali su se obilježja mediteranske
kulture.
Nažalost u toku ratnih dešavanja grad Stolac ostao je bez mnogih
svojih značajki, uništena je džamija Ismail Kapetana Sarica, džamija
Hadži Alije Hadžisalihovića, pravoslavna crkva iz 1870. god. Jednu od
najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, sultana Selima iz 1519.,
zapaljena i srušena, nadovezuju se i drugi spomenici, Silahtar Jusuf
paše hamam, Ali Paše Rizvanbegovića kuća, Stara kuća (Mujina),
Džulhanimina kuća, mezarje, biblioteke.
To je nešto o historiji Stoca.
16.000 godina u prošlost. Da je zainteresiranost za život na ovom
prostoru bila još od najstarijih vremena, to nam svjedoče mjesta koja ga
okružuju: pećina Badanj - paleolitsko stanište, utvrđeni ilirski grad
Daorson, koji izaziva divljenje svojim kiklopskim zidinama, te poznate
nekropole stećaka na Radimlji,
Boljunima, Rotimlji i Vidoštaku kao i sama tvrđava Starog grada.
Stolački kraj kao ljudsko stanište egzistira u kontinuitetu od
petnaestak hiljada godina.
Razvoj Stoca se kroz historiju prati kroz nekoliko naziva. Najstariji
naziv koji sa sigurnošću možemo zabilježiti je Daorsoi, odnosno
Daorson, ilirski megalitski grad u selu Osanjici povrh Stoca (IV-III
vijek p.n.e.). Slijedi rimski muncipij Dillintum. Naziv Stolac prvi put
je pomenut 1420. (loco dicto Stolaz), . Slijedi osmansko Ilce i IIstolce, potom Vidoska i konačno Stolac.
Grad spomenik. Stolac je bio grad muzej.
Tragovi ljudskih ruku datiraju još prije 15.000 godina što svjedoče
crteži u Badanjskoj pećini. To su opisi detalja lova s jasnim likom
konja (to je doba Ebeolitika). Prvi stanovnici Balkana, Iliri, ostavili
su svoj trag u tvrđavi Doarson,nađeni su ostaci rimske tvrđave Diluntum.
Tu je i velelepna Radimlja sa svojim kamenim spavačima, nekreolozima,
stećcima. Isto tako tu je grob jevrejskog rabina Mosa Danona. To mjesto
je bilo i ostalo jedno od svetišta Jevreja. Spomenici, džamije, trgovi
kao i crkve, biblioteke bili su izgrađeni za vrijeme Turskog vakta.
Kasnije na te građevine nadovezivali su se obilježja mediteranske
kulture.
Nažalost u toku ratnih dešavanja grad Stolac ostao je bez mnogih
svojih značajki, uništena je džamija Ismail Kapetana Sarica, džamija
Hadži Alije Hadžisalihovića, pravoslavna crkva iz 1870. god. Jednu od
najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, sultana Selima iz 1519.,
zapaljena i srušena, nadovezuju se i drugi spomenici, Silahtar Jusuf
paše hamam, Ali Paše Rizvanbegovića kuća, Stara kuća (Mujina),
Džulhanimina kuća, mezarje, biblioteke.
To je nešto o historiji Stoca.